Radovi naših učenika predloženi za Državnu smotru LiDraNo 2021.

Županijska je smotra literarnoga, dramskoga i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba – LiDraNo prvi put održana školske godine 1991./1992. u Centru mladih Ribnjak. Ove je godine održana jubilarna 30. smotra, LiDraNo 2021. Tijekom svih tih godina LiDraNo je opravdao prvotna očekivanja i ostvario najvažniji cilj – uvođenje mladih naraštaja u svijet stvaralaštva pisaca, glumaca i novinara. 

Županijski je domaćin ove godine, i to po 27. put, bila OŠ Antuna Gustava Matoša. Na Županijskoj su nas razini predstavljali učenici u sva tri izraza: literarnom, novinarskom i dramsko-scenskom i to u kategoriji pojedinačnog nastupa. 

U pojedinačnom je dramsko-scenskom izrazu nastupila Mia Janić, učenica 5.a razrednoga odjela, koja je izvela monolog U životu je važno imati pet, autorice Sanje Polak. Mentorica i učiteljica Davorka Ljevar ponosna je na izvedbu svoje učenice te je pred našom glumicom još puno veselih dramskih trenutaka.  

U literarnom je izrazu naša predstavnica bila Ela Jutriša, učenica 4.b razrednoga odjela. Njezin je rad Svađa predložen za Državnu razinu natjecanja. Zasigurno je povjerenstvo u Elinom radu  prepoznalo stvaralačku kvalitetu. Na uspjeh je svoje učenice posebno ponosna njezina učiteljica i mentorica Marina Hranilović Hadžić. 

U novinarskom je izrazu školu predstavljao Filip Cvitić, učenik 7.d razrednoga odjela. Njegov je novinarski rad kratki osvrt na književno djelo Duga, autora Dinka Šimunovića. Rad je našega Filipa U potrazi za sretnijim životom također predložen za Državnu razinu natjecanja. Na izdvojeno je i kritičko razmišljanje o ovome književnome djelu ponosna i Filipova učiteljica i mentorica Andrea Bosanac. 

Čestitke našim LiDraNovcima! 

Svađa 

 U jednoj školi u gradu Zagrebu sretno je živjela jedna svađa. Bila je jako živahna. Svaki nesporazum koji bi napravila, činio ju je većom i tvrdoglavijom. 

Jednoga dana došla je pred učionicu 4.b razreda. Smijuljila se puzeći ispod klupa. Prišla je jednoj klupi i gumicu s nje prebacila na drugu klupu. To djecu nije posvađalo. Svađa se začuđeno prikrade djevojčicama koje su kartale. Gurne jednu knjigu. Knjiga je pala i prestrašila dječaka koji je prolazio. On je pao i rasprsnuo karte. Djevojčice se ne naljute, već ustanu i donesu obloge iz kabineta kako bi mu smanjile bol u koljenu. Tako je svađa svakoga dana pokušavala posvađati djecu. 

Svaki neuspjeli nesporazum činio je svađu manjom. Pokušavala je sve što je znala. Djeca se nisu dala posvađati. Na kraju, svađa odustane i ode plačući. 

Ela Jutriša, 4.b 

Osvrt na djelo Dinka Šimunovića Duga 

 U potrazi za sretnijim životom 

 Duga je pripovijetka tragičnoga sadržaja koji zastrašujuće podsjeća ne neke stvarne događaje u suvremenom vremenu gdje čovjek traži zrake ravnopravnosti i prihvaćanja u društvu. 

          Pripovijetka Dinka Šimunovića Duga u svojoj se sadržajnoj dubini bavi diskriminacijom između djevojčica i dječaka (muškaraca i žena). Sadržajem pripovijetka ističe da diskriminacija i predrasude počinju od trenutka rođenja te nas mogu pratiti kroz cijeli život. Taj problem i dalje postoji u svijetu, no nije toliko izražen kao u vrijeme oživljavanja pripovijetke koja je nastala 1907. te je prvi put objavljena u književnome časopisu „Suvremenik“.  

        Ženski likovi vode priču u vremenu kada je teško bilo biti žensko dijete. Zasigurno zbog tadašnjeg problema diskriminacije između ženskoga i muškoga roda. U djelu se Emilija (Srnina majka) ne prikazuje kao baš dobar lik. Ne dopušta Srni, Brunhildi, da se igra s dječacima. No, ne možemo je kriviti jer ona nije odredila i propisala takav društveni poredak. Ona je tek jedan vojnik u bitci i poslušnik koji provodi običaje jer je i ona žensko te to mora činiti. Sava, kao još jedan od ženskih likova, prikazana je kao dražesna i skromna djevojka. No, da u djelo nije uveden njezin lik, Srna nikada ne bi pokušala pretrčati ispod duge. Tko je krivac za ovaj nesretni događaj? Krivnja pada na glavnoga okrivljenika, a to je društvo koje je u to doba njegovalo diskriminaciju i neravnopravnost između dječaka i djevojčica u odrastanju. Očito je da je to onaj dublji sadržaj i tema ove pripovijetke.  

          Zašto se onda pripovijetka naziva Duga? Zato što je ključni trenutak u pripovijetci bio kada je Srna pokušala pretrčati ispod duge zbog legende čiji ju je sadržaj naveo da će, učini li po njezinu sadržaju, postati muško. Zbog te je želje umrla, a njezini su se roditelji ubili. Da nije bilo ove legende, Srna bi možda tražila neko drugo rješenje i priča bi završila drukčije. Da je kojim slučajem uspjela potrčati ispod duge i da je to moguće učiniti, te da je nekim čudom postala muško, kraj bi bio puno čudniji. Možda bi je njena majka i otac prihvatili, a možda i ne. Možda bi na kraju na nju okolina gledala kao na nakazu ili možda kao na čaroliju ostvarenja legende… 

 Filip Cvitić, 7.d 

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje korisničkih usluga te za olakšavanje navigacije našim stranicama.