Četvrti razredi su 26. travnja obišli Gornji grad i ponovili prošlost grada Zagreba, ali i saznali brojne interesantne podatke uz vođeni program Gornjogradske priče. Kostimirani obilazak zagrebačkog Gornjeg grada vodilo je dvoje glumaca koji su kroz kazališnu igru i uz kostimske transformacije predstavili važnije povijesne i književne likove vezane uz zagrebačku prošlost i gornjogradske znamenitosti.
Po dolasku na Gornji grad, učenici su odijenuli jednostavne kostime srednjovjekovnih obrtnika te se podijelili u cehove. Na taj su se način upoznli s organizacijom cehovskih udruženja i na simbolički način postali građani srednjovjekovnog Gradeca. Saznali su s kojim su se problemima susretali građani Gradeca te što je uzrokovalo netrpeljivost Gradeca i Kaptola. Ponovili su ime potoka koji je dijelio Gradec i Kaptol, ali i imena mosta koji ih je spajao i na kojemu se dogodio veliki sukob.
U ulici Dverce posjetiteljima je pristupio kralj Bela IV. i dodijelio im Zlatnu bulu kojom je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Od njega učenici su saznali sve o najezdi Tatara, podizanju utvrda oko grada te sadržaju i značaju isprave koju im je dodijelio u znak zahvalnosti.
Pokraj kule Lotrščak djeca su susrela Mandušu, glavni lik povijesnog romana Kći Lotrščaka, najpopularnije zagrebačke spisateljice svih vremena – Marije Jurić Zagorke. Manduša je govorila o povijesti i značaju kule, objasnila što je ona predstavljala nekada (gradska vrata Dverce; zvono za uzbunu), koje su njene današnje karakteristike (Grički top), dok je legendu o nastanku imena Zagreb ispričala kroz kratku lutkarsku predstavu.
Na Katarinskom trgu posjetitelje je dočekao pater Petar Vragović, prvi od dvojice redovnika Isusovaca koji su početkom 17. stoljeća stigli na Gradec i zauvijek promijenili njegovo lice. On je pripovijedao o Crkvi svete Katarine, prvoj zagrebačkoj gimnaziji te Jezuitskom samostanu.Kod Kamenitih vrata djeca su upoznala Magdu Paprenjarku, jedan od glavnih likova Šenoinog povijesnog romana Zlatarevo zlato.
Ona je pripovijedala o važnosti tog jedinog sačuvanog ulaza u grad, o liku Dore Krupićeve koja se kroz kip prometnula u vječnu čuvaricu gradskog ključa te o čudotvornoj slici i zavjetnoj kapelici Majke Božje. Magda je povela posjetitelje do središta javnog života srednjovjekovnog Gradeca – Trga svetog Marka. Putem su susreli i Petricu Kerempuha koji je duhovitim dosjetkama animirao djecu. Na Markovom trgu učenici su slušali o svakodnevnom trgovanju, ali i razmiricama, javnom kažnjavanju i praznovjerju Gričana te o kmetskim stradanjima i okrutnom smaknuću Matije Gupca čija glava stoji na uglu Markovog trga i Ćirilometodske ulice.
Gornjogradska šetnja se nastavila u Opatičkoj ulici, u Muzeju Grada Zagreba, nakon čega su učenici pomoću kartica ponovili sva usvojena znanja.
Bogata povijest, mnoštvo interaktivnih sadržaja, ugodno vrijeme, izvrsni vodiči i zainteresirana lica učenika učinili su ovaj dan nezaboravnom školskom uspomenom.
